Arduino
 |
Ovaj je članak mrva: osnova ili početak budućega enciklopedijskog članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Arduino je ime za otvorenu računalnu i softversku platformu koja omogućava dizajnerima i konstruktorima stvaranje uređaja i naprava koje omogućuju spajanje računala s fizičkim svijetom tj. stvaranje interneta stvari. Arduino je stvorila talijanska tvrtka SmartProjects 2005. rabeći 8-bitne mikrokontrolere Atmel AVR, da bi stvorili jednostavnu, malu i jeftinu platformu s kojom bi mogli lakše povezivati računala s fizičkim svijetom. Dizajneri su izabrali ime Arduino po imenu kafića u kojem su se sastajali kada su stvarali projekt.
- Arduino ploče
Arduino Diecimila
Arduino Duemilanove (rev 2009b)
Arduino UNO
Arduino Leonardo
Arduino Mega
Arduino MEGA 2560 R3 (ispred)
Arduino MEGA 2560 R3 (straga)
Arduino Nano
Arduino Due (ARM-mikroprocesor)
LilyPad Arduino (rev 2007)
- Primjeri ploča za proširenje za Arduino (štit)
Mnogostruke ploče moguće je dodati jedan na drugi. U ovom primjeru ploča na vrhu stoga je bezlemna prototipna ploča.
Screw-terminal breakout shield in a wing-type format
Adafruit štit za motore s terminalima za spajanje motora
Adafruit štit za spremanje podataka na (SD) kartici sa satom u stvarnom vremenu
Ne postoji programski jezik koji je određen za Arduino, jer je krajnji izvršni program u binarnom strojnom jeziku i sav rad pretvaranja iz programskog jezika u binarni kod vrši program prevoditelj (compiler).
U praksi mnogi programeri rabe integrirano programsko okruženje IDE, razvijeno za Arduino, koje je dostupno za mnoge operacijske sustave. Ovaj IDE razvijen je u programskom jeziku Java, i izveden je iz jednog prijašnjeg projekta za obradu programskih jezika te obradu užičenih platformi. Ovaj IDE ima osnovne odlike obradnika znakova, s naglašavanjem sintakse nekog programskoj jezika, usklađivanjem lijevih i desnih margina, preslikavanje i ljepljenje znakova, pretraga, zamjena i sl. Ovaj IDE također posjeduje posebne prozorčiće koji prikaziju razne statuse, i naredbene tipke za mnoge zajedničke funkcije, te niz izbornika.
Postoje i drugi IDE-ovi koji se mogu rabiti za razvijanje programa za Arduino i jedan od njih je i AVR Studio i Amtel Studio koji se može dobiti od proizvođača mikroprocesora koji se rabe u Arduinu.
Mnogi Aruduino programi napisani su inačicama programskog jezika C ili C++ koje rabe biblioteku rutina koje su razvili mnogi korisnici i koje je podržano od strane Arudino IDE-a.
Minimalni program za Arduino ima sljedeću strukturu:
- setup() - izvodi se na početku kada se Arduino upali ili kada se resetira
- loop() - beskonačna petlja koja je u stvari glavni program Arduina
Mnoge Arduino ploče imaju iglicu broj 13 koja je priključena na svjetleću diodu (LED diodu), i najjednostavniji primjer jest upravljanje svjetlećom diodom.
#define LED_IGLA 13 // Broj iglice koja je priključena LEDu.
void setup() { // Izvedi kada se upali Arduino ili resetira
pinMode(LED_IGLA, OUTPUT); // Preobrazi iglu 13 u digitalni izlaz.
}
void loop() { // Beskonačna petlja
digitalWrite(LED_IGLA, HIGH); // Upali LED
delay(1000); // Čekaj 1 sekundu (1000 millisekundi).
digitalWrite(LED_IGLA, LOW); // Isključi LED.
delay(1000); // Čekaj 1 sekundu.
}