Idi na sadržaj

910.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 906. | 907. | 908. | 909. | 910. | 911. | 912. | 913. | 914. |  | ►►

Decenije:

| 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e | 940-e |

Vijekovi:

| 9. vijek | 10. vijek | 11. vijek |

910. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar910
CMX
Ab Urbe condita1663
Asirski kalendar5660
Bengalski kalendar317
Berberski kalendar1860
Budistički kalendar1454
Burmanski kalendar272
Bizantijski kalendar6418–6419
Kineski kalendar己巳(Zemljani Zmija)
3606 ili 3546
     do 
庚午年 (Metalni Konj)
3607 ili 3547
Koptski kalendar626–627
Diskordijanski kalendar2076
Etiopijski kalendar902–903
Hebrejski kalendar4670–4671
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat966–967
 - Šaka Samvat832–833
 - Kali Juga4011–4012
Holocenski kalendar10910
Iranski kalendar288–289
Islamski kalendar297–298
Julijanski kalendar910
CMX
Korejski kalendar3243
Minguo kalendar1002 prije Tajvana
民前1002年
Seleukidska era1221/1222 AG
Tajlandski solarni kalendar1452–1453

Godina 910. (CMX) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 910. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 12. juni – Bitka kod Augsburga: Mađari pobjeđuju istočnofranačku vojsku pod kraljem Ludovikom IV (Djetetom), koristeći čuvenu lažnu taktiku povlačenja nomadskih ratnika [1]. Grof Gausbert, stvarni komandant istočnofranačke vojske (jer Ludovik IV u ovom trenutku ima samo 16 godina), poginuo je u bici.
  • 22. juni – Bitka kod Rednica: Mađari pobjeđuju istočnofranačku vojsku kod rijeke Rednic, ubivši njenog vođu Gebharda, vojvodu od Lotaringije (Lotaringije). Nakon bitke Ludovik IV, zajedno sa istočnofranačkim vojvodstvima Frankonijom, Lotaringijom, Bavarskom i Saksonijom, pristaje da plaća danak ugarskoj državi.
  • ljeto – Kralj Alfonso III od Asturije primoran je da abdicira s prijestolja i podijeli kraljevstvo između svoja tri sina. Najstariji sin, García I, postaje kralj Leona. Drugi sin, Ordoño II, vlada u Galiciji, dok treći, Fruela II, prima Asturiju sa Oviedom kao glavnim gradom.

Arapski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Ruski napad na Kaspijsko more; oni pustoše Sari [2].
  • ljeto: bizantijski admiral Himérios iskrcava se na Kipru, a zatim napada obale Sirije gdje zauzima Laodikeju. Za to vrijeme Arapi su, pod komandom odmetnika Damijena, povratili posjed Kipra [3].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • 5. august – Bitka kod Tetenhola: Kralj Edvard Stariji napada zajedničke kraljeve Eowilsa i Halfdana od Norse Yorka. Sva tri vikinška monarha su ubijena u borbi (jedna hronika spominje trećeg brata), a vikinška vojska je teško poražena od savezničkih snaga Mersije i Veseksa. Sukraljeve nasljeđuje Ragnall ua Ímair.

910. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Vilim I (Pobožni) od Akvitanije, daruje zemljište u Burgundiji za izgradnju benediktinskog samostana posvećenog svetima Petru i Pavlu. Nakon toga opatija Cluny postaje najveća na Zapadu. U osnivačkoj povelji, William se odriče svih prava na manastir i imenuje Berna za prvog opata u Clunyju (istočna Francuska). On stavlja manastir direktno pod kontrolu Papske stolice.
  • Gabrijel I postaje papa Koptske pravoslavne crkve u Aleksandriji (Egipat).
  • Adalbert, nadbiskup Magdeburga (približan datum)
  • Eadgyth, anglosaksonska princeza i kraljica Njemačke (um. 946.)
  • Fernán González, grof od Kastilje (približan datum)
  • Fujivara no Asatada, japanski plemić (um. 966.)
  • Gamle Eiriksen, norveški vikinški vladar (um. 955.)
  • Gunnhild, norveška vikinška kraljica (približan datum)
  • Hedviga od Saske, franačka plemkinja i regentica (um. 965.)
  • Helena Lekapene, bizantijska carica (približan datum)
  • Herbert III, franački plemić (približan datum)
  • Ivan XI, papa Katoličke crkve (um. 935.)
  • Ma Yize, muslimanski astronom (približan datum)
  • Minamoto no Saneakira, japanski plemić (um. 970.)
  • Nilus Mlađi, bizantijski opat (um. 1005.)
  • Oda od Meca, njemačka plemkinja (um. 963.)
  • Sahl ben Matzliah, jevrejski filozof (um. 990.)
  • Jan Xu, kineski kancelar (um. 967.)
  • 26. januar – Luo Jin, kineski državnik i pjesnik
  • 2. juni – Rišilda Provansalska, franačka carica
  • 22. juni
    • Gebhard, franački plemić
    • Gerhard I, franački plemić
  • 4. jul – Luo Shaovei, kineski vojskovođa (r. 877.)
  • 31. jul – Feng Xingxi, kineski vojskovođa
  • 5. avgust
    • Eowils i Halfdan, kraljevi Northumbrije
    • Ingwær, kralj Northumbrije
  • 20. decembar – Alfonso III, kralj Asturije
  • 23. decembar – Naum Preslavski, bugarski pisac
  • Adelin, biskup Seeza (približan datum)
  • Andronikos Dukas, bizantijski general (približan datum)
  • Atenulf I (Veliki), langobardski princ
  • Eustatios Argyros, bizantijski general
  • Isa al-Nushari, guverner Abasida
  • Ishak ibn Hunajn, abasidski ljekar (ili 911.)
  • Džunejd Bagdadi, perzijski sufijski mistik (r. 835.)
  • Liu Shouwen, kineski vojskovođa i guverner
  • Lu Guangchou, kineski vojskovođa
  • Mahendrapala I, kralj Gurjara-Pratihara (Indija)
  • Muhammed ibn Tahir, guverner Abasida
  • Muncimir, herceg (knez) hrvatski
  • Sosei, japanski waka pjesnik (r. 844.)
  • Vei Zhuang, kineski pjesnik (r. 836.)
  • Yasovarman I, vladar Kmerskog carstva

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Györffy György: A magyarok elődeiről és a honfoglalásról; Osiris Kiadó, Budapest, 2002, p. 214.
  2. Garik Galstyan, Les intérêts géopolitiques russes dans la région caspienne : rivalités anciennes, enjeux nouveaux, Paris, L'Harmattan, 2007, 436 p. (ISBN 978-2-296-03966-7
  3. Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]