Idi na sadržaj

906.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 902. | 903. | 904. | 905. | 906. | 907. | 908. | 909. | 910. |  | ►►

Decenije:

| 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e |

Vijekovi:

| 9. vijek | 10. vijek | 11. vijek |

906. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar906
CMVI
Ab Urbe condita1659
Asirski kalendar5656
Bengalski kalendar313
Berberski kalendar1856
Budistički kalendar1450
Burmanski kalendar268
Bizantijski kalendar6414–6415
Kineski kalendar乙丑(Drveni Vo)
3602 ili 3542
     do 
丙寅年 (Vatreni Tigar)
3603 ili 3543
Koptski kalendar622–623
Diskordijanski kalendar2072
Etiopijski kalendar898–899
Hebrejski kalendar4666–4667
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat962–963
 - Šaka Samvat828–829
 - Kali Juga4007–4008
Holocenski kalendar10906
Iranski kalendar284–285
Islamski kalendar293–294
Julijanski kalendar906
CMVI
Korejski kalendar3239
Minguo kalendar1006 prije Tajvana
民前1006年
Seleukidska era1217/1218 AG
Tajlandski solarni kalendar1448–1449

Godina 906. (CMVI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 906. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Abasidski Halifat i Bizantijsko Carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • 6. januar: Konstantinovo krštenje; tri dana kasnije, bizantijski car Leon VI ženi se njegovom majkom Zojom Karbonopsinom, uprkos njegovom obećanju. Sinod izriče interdikt protiv njega, ali Leon dobija odobrenje od pape Sergija III.
  • Abasidski komandant Ahmed ibn Kajghalagh vodi kampanju protiv Bizantijskog Carstva iz Tarza, kojoj se pridružio guverner Rustam ibn Baradu. Stiže do rijeke Halys i uzima 4.000-5.000 zarobljenika.[1]
  • 6. oktobar: Pobjeda bizantijske flote Himeriusa u Egeju nad Arapima. Na zahtjev Abasida, Leon VI šalje u poslanstvo Lea Choirosphaktesa u Bagdad da pregovara o miru; to rezultira razmjenom zarobljenika.[2]
  • Prebjeg Andronika Duke, koji se, ranije umiješan u zavjeru, sklonio u Bagdad.[3]
  • 1-6. novembar: Karmati iz Zikrawayha, koji su osvojili Kufu, napali su horasanske karavane hodočasnika na putu za Meku.[4] Prouzrokovali su brojne žrtve.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 27. februar – Bitka kod Fritzlara: Konradini su porazili grofove Babenberg, i time utvrdili svoj status vojvoda Frankonije (današnja Bavarska). Grof Konrad Stariji poginuo je u bici; njegov sin Konrad Mlađi postao je vojvoda Frankonije. Adalbert od Babenberža, pozvan pred Triburski sabor, napadnut je od strane kraljevske vojske u njegovom dvorcu u Bambergu, zarobljen i obezglavljen 9. septembra nakon izdaje nadbiskupa Mainza, Hattona.[5]
  • Ljeto – Vojvoda Mojmir II zaustavlja napredovanje pljačkaških Mađara pod velikim knezom Arpada u Velikoj Moravskoj (približan datum). Ipak, u narednom periodu Velika Moravska se urušava pod udarima Mađara (906-907).[6] Moravski kralj Mojmír II gine je u bici, a njegova prijestolnica je uništena.
  • Novi mađarski upad u Italiju. Berengar I od Furlanije plaća im danak.[7]
  • Opatiju Novalesa, koju su napustili monasi koji su se sklonili u Torinu sa svojom bibliotekom, pljačkaju i spaljuju Saraceni iz Fraxinetuma. Stanovnici doline Susa koji su se sklonili u manastir Oulx su pobijeni.[8]
  • Marozia I, kćerka grofa i senatora Teofilakta, udaje se za Alberika I od Spoleta.
  • 24. august: Berengar I od Furlanije dodjeljuje povelju đakonu Audebertu za izgradnju dvorca Nogara, na Veronskoj ravnici, uključujući prava na naplatu cestarine, prava na tržište i potpuni sudski imunitet.[9] Početak incastellamenta.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Škotski kralj Konstantin II poziva na sastanak skupštine u Sconeu. Škotsko kršćansko svećenstvo pod vodstvom biskupa Cellacha obavezalo se da će se držati zakona i discipline vjere, kao i zakona crkava i evanđelja, pariter cum Scottis.[10]
  • 22. januar – Vojskovođa Zhu Quanzhong tajno pogubljuje (davljenjem) caricu udovicu He, suprugu pokojnog cara Zhaozonga i majku vladajućeg cara Aija, te je okleveta i posthumno degradira na nivo običnog građanina.

906. u temama

[uredi | uredi izvor]

Geografija

[uredi | uredi izvor]
  • Zemljotres u K'argopu. Pogađa manastir K'argop ', Armenija. Manastir je bio poznat i kao Xotakerk, samostan vegetarijanaca. Dogodio se otprilike 150 godina nakon zemljotresa u provinciji Vajots Dzor 735. godine i pogodilo je istu regiju.[11]
  • Abu Džafar Ahmed ibn Muhammed, safaridski emir (u. 963)
  • Guan Tong, kineski slikar pejzažista (okvirni datum)
  • Majolus iz Klunije, franački opat (približan datum)
  • Nasr II, Samanidski emir (u. 943)
  • Šerira Gaon, jevrejski duhovni vođa (u. 1006)
  • Abu Tahir al-Džannabi, karmatski vladar (umro 944.)
  • Fudživara no Atsutada, japanski plemić (umro 943.)
  • Liu Congxiao, kineski general (umro 962.)
  • 22. januar – He, carica dinastije Tang
  • 27. januar – Liu Can, kancelar dinastije Tang
  • 27. februar – Conrad Stariji, franački plemić
  • 9. septembar – Adalbert von Babenberg, franački plemić
  • Tughj ibn Juff, Abasidski namjesnik
  • Zhong Čuan, kineski vojskovođa
  • Acfred I, franački plemić (približan datum)
  • Dae Wihae, kralj Balhaea (Koreja)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Rosenthal, Franz, ed. (1985). The History of al-Ṭabarī, Volume XXXVIII: The Return of the Caliphate to Baghdad: The Caliphates of al-Muʿtaḍid, al-Muktafī and al-Muqtadir, A.D. 892–915/A.H. 279–302. SUNY Series in Near Eastern Studies. Albany, New York: State University of New York Press. pp. 172, 180. ISBN 978-0-87395-876-9.
  2. Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.
  3. Theodora Antonopoulou The Homilies of the Emperor Leo VI, BRILL, 1997 (ISBN 978-90-04-10814-1)
  4. Ṭabarī, Franz Rosenthal The return of the Caliphate to Baghdad. SUNY Press, 1985 (ISBN 978-0-87395-876-9)
  5. Friedrich Rehm Handbuch der Geschichte beider Hessen, Elwert, 1842
  6. Les grands empires, De Boeck Université, 1989 (ISBN 978-2-8041-2905-7
  7. Marie Nicolas Bouillet, Jules Caillet, Charles Edouard Garnier, Ernest Desjardins, Philippe Bouillet Atlas universel d'histoire et de géographie …, Volume 1. L. Hachette, 1865
  8. Chanoine A. Gros, Histoire de la Maurienne - Des origines au XVIe siècle, vol. 1, Éditions des Régionalismes, 2013 (ISBN 9782824050171
  9. Katherine Ludwig Jansen, Joanna H. Drell, Frances Andrews Medieval Italy : Texts in Translation, University of Pennsylvania Press, 2009 (ISBN 978-0-8122-4164-8)
  10. After Anderson, Early Sources, p. 445.
  11. Guidoboni, Emanuela; Traina, Giusto (1995), "A new catalogue of earthquakes in the historical Armenian area from antiquity to the 12th century", Annals of Geophysics, 38, doi:10.4401/ag-4134, p. 126.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]