906.
Izgled
| Godine:
◄◄ | ◄ | 902. | 903. | 904. | 905. | 906. | 907. | 908. | 909. | 910. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 906 CMVI |
| Ab Urbe condita | 1659 |
| Asirski kalendar | 5656 |
| Bengalski kalendar | 313 |
| Berberski kalendar | 1856 |
| Budistički kalendar | 1450 |
| Burmanski kalendar | 268 |
| Bizantijski kalendar | 6414–6415 |
| Kineski kalendar | 乙丑年 (Drveni Vo) 3602 ili 3542 — do — 丙寅年 (Vatreni Tigar) 3603 ili 3543 |
| Koptski kalendar | 622–623 |
| Diskordijanski kalendar | 2072 |
| Etiopijski kalendar | 898–899 |
| Hebrejski kalendar | 4666–4667 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 962–963 |
| - Šaka Samvat | 828–829 |
| - Kali Juga | 4007–4008 |
| Holocenski kalendar | 10906 |
| Iranski kalendar | 284–285 |
| Islamski kalendar | 293–294 |
| Julijanski kalendar | 906 CMVI |
| Korejski kalendar | 3239 |
| Minguo kalendar | 1006 prije Tajvana 民前1006年 |
| Seleukidska era | 1217/1218 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1448–1449 |
Godina 906. (CMVI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 906. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Abasidski Halifat i Bizantijsko Carstvo
[uredi | uredi izvor]- 6. januar: Konstantinovo krštenje; tri dana kasnije, bizantijski car Leon VI ženi se njegovom majkom Zojom Karbonopsinom, uprkos njegovom obećanju. Sinod izriče interdikt protiv njega, ali Leon dobija odobrenje od pape Sergija III.
- Abasidski komandant Ahmed ibn Kajghalagh vodi kampanju protiv Bizantijskog Carstva iz Tarza, kojoj se pridružio guverner Rustam ibn Baradu. Stiže do rijeke Halys i uzima 4.000-5.000 zarobljenika.[1]
- 6. oktobar: Pobjeda bizantijske flote Himeriusa u Egeju nad Arapima. Na zahtjev Abasida, Leon VI šalje u poslanstvo Lea Choirosphaktesa u Bagdad da pregovara o miru; to rezultira razmjenom zarobljenika.[2]
- Prebjeg Andronika Duke, koji se, ranije umiješan u zavjeru, sklonio u Bagdad.[3]
- 1-6. novembar: Karmati iz Zikrawayha, koji su osvojili Kufu, napali su horasanske karavane hodočasnika na putu za Meku.[4] Prouzrokovali su brojne žrtve.
Evropa
[uredi | uredi izvor]- 27. februar – Bitka kod Fritzlara: Konradini su porazili grofove Babenberg, i time utvrdili svoj status vojvoda Frankonije (današnja Bavarska). Grof Konrad Stariji poginuo je u bici; njegov sin Konrad Mlađi postao je vojvoda Frankonije. Adalbert od Babenberža, pozvan pred Triburski sabor, napadnut je od strane kraljevske vojske u njegovom dvorcu u Bambergu, zarobljen i obezglavljen 9. septembra nakon izdaje nadbiskupa Mainza, Hattona.[5]
- Ljeto – Vojvoda Mojmir II zaustavlja napredovanje pljačkaških Mađara pod velikim knezom Arpada u Velikoj Moravskoj (približan datum). Ipak, u narednom periodu Velika Moravska se urušava pod udarima Mađara (906-907).[6] Moravski kralj Mojmír II gine je u bici, a njegova prijestolnica je uništena.
- Novi mađarski upad u Italiju. Berengar I od Furlanije plaća im danak.[7]
- Opatiju Novalesa, koju su napustili monasi koji su se sklonili u Torinu sa svojom bibliotekom, pljačkaju i spaljuju Saraceni iz Fraxinetuma. Stanovnici doline Susa koji su se sklonili u manastir Oulx su pobijeni.[8]
- Marozia I, kćerka grofa i senatora Teofilakta, udaje se za Alberika I od Spoleta.
- 24. august: Berengar I od Furlanije dodjeljuje povelju đakonu Audebertu za izgradnju dvorca Nogara, na Veronskoj ravnici, uključujući prava na naplatu cestarine, prava na tržište i potpuni sudski imunitet.[9] Početak incastellamenta.
Britanija
[uredi | uredi izvor]Azija
[uredi | uredi izvor]- 22. januar – Vojskovođa Zhu Quanzhong tajno pogubljuje (davljenjem) caricu udovicu He, suprugu pokojnog cara Zhaozonga i majku vladajućeg cara Aija, te je okleveta i posthumno degradira na nivo običnog građanina.
906. u temama
[uredi | uredi izvor]Geografija
[uredi | uredi izvor]- Zemljotres u K'argopu. Pogađa manastir K'argop ', Armenija. Manastir je bio poznat i kao Xotakerk, samostan vegetarijanaca. Dogodio se otprilike 150 godina nakon zemljotresa u provinciji Vajots Dzor 735. godine i pogodilo je istu regiju.[11]
- Abu Džafar Ahmed ibn Muhammed, safaridski emir (u. 963)
- Guan Tong, kineski slikar pejzažista (okvirni datum)
- Majolus iz Klunije, franački opat (približan datum)
- Nasr II, Samanidski emir (u. 943)
- Šerira Gaon, jevrejski duhovni vođa (u. 1006)
- Abu Tahir al-Džannabi, karmatski vladar (umro 944.)
- Fudživara no Atsutada, japanski plemić (umro 943.)
- Liu Congxiao, kineski general (umro 962.)
- 22. januar – He, carica dinastije Tang
- 27. januar – Liu Can, kancelar dinastije Tang
- 27. februar – Conrad Stariji, franački plemić
- 9. septembar – Adalbert von Babenberg, franački plemić
- Tughj ibn Juff, Abasidski namjesnik
- Zhong Čuan, kineski vojskovođa
- Acfred I, franački plemić (približan datum)
- Dae Wihae, kralj Balhaea (Koreja)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Rosenthal, Franz, ed. (1985). The History of al-Ṭabarī, Volume XXXVIII: The Return of the Caliphate to Baghdad: The Caliphates of al-Muʿtaḍid, al-Muktafī and al-Muqtadir, A.D. 892–915/A.H. 279–302. SUNY Series in Near Eastern Studies. Albany, New York: State University of New York Press. pp. 172, 180. ISBN 978-0-87395-876-9.
- ↑ Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.
- ↑ Theodora Antonopoulou The Homilies of the Emperor Leo VI, BRILL, 1997 (ISBN 978-90-04-10814-1)
- ↑ Ṭabarī, Franz Rosenthal The return of the Caliphate to Baghdad. SUNY Press, 1985 (ISBN 978-0-87395-876-9)
- ↑ Friedrich Rehm Handbuch der Geschichte beider Hessen, Elwert, 1842
- ↑ Les grands empires, De Boeck Université, 1989 (ISBN 978-2-8041-2905-7
- ↑ Marie Nicolas Bouillet, Jules Caillet, Charles Edouard Garnier, Ernest Desjardins, Philippe Bouillet Atlas universel d'histoire et de géographie …, Volume 1. L. Hachette, 1865
- ↑ Chanoine A. Gros, Histoire de la Maurienne - Des origines au XVIe siècle, vol. 1, Éditions des Régionalismes, 2013 (ISBN 9782824050171
- ↑ Katherine Ludwig Jansen, Joanna H. Drell, Frances Andrews Medieval Italy : Texts in Translation, University of Pennsylvania Press, 2009 (ISBN 978-0-8122-4164-8)
- ↑ After Anderson, Early Sources, p. 445.
- ↑ Guidoboni, Emanuela; Traina, Giusto (1995), "A new catalogue of earthquakes in the historical Armenian area from antiquity to the 12th century", Annals of Geophysics, 38, doi:10.4401/ag-4134, p. 126.