Prijeđi na sadržaj

Solarpunk

Izvor: Wikipedija
Solarpunk bi mogao crpiti praktičnu inspiraciju iz Earthshipova, koji su primjer održive arhitekture.[1][2]

Solarpunk je književni, umjetnički i društveni pokret, blisko povezan s hopepunk pokretom,[3] koji zamišlja i radi na ostvarenju održive budućnosti povezane s prirodom i zajednicom.[4][5][6] "Solarni" predstavlja solarnu energiju kao izvor obnovljive energije i optimističnu viziju budućnosti koja odbacuje klimatski doomerizam,[7] dok se "punk" odnosi na "uradi sam" i kontrakulturne, postkapitalističke, a ponekad i dekolonijalne aspekte stvaranja takve budućnosti.[8]

Kao naučnofantastični književni podžanr i umjetnički pokret, solarpunk se bavi time kako bi budućnost mogla izgledati ako bi čovječanstvo uspjelo riješiti velike savremene izazove s naglaskom na održivost, ljudski utjecaj na okoliš i rješavanje klimatskih promjena i zagađenja. Posebno kao podžanr, usklađen je s derivatima cyberpunka i može posuđivati elemente iz utopijskih i fantastičnih žanrova.[7]

Solarpunk služi kao kontrast cyberpunk žanru, posebno unutar modne industrije.[9] Oba žanra stvaraju i konsoliduju postindustrijske kontrakulture; solarpunk podstiče pobunu kroz prikaz proto-okolinskih socioekoloških odnosa, dok Cyberpunk promoviše temu pobune kroz odvojena sekundarna okruženja, koja se često odvijaju u opipljivim datasferama, virtuelnim pejzažima i distopijskom urbanom okruženju. Solarpunk crpi inspiraciju iz boemskog stila. Konvergencija environmentalizma i umjetnosti služi kao okvir za oba podžanra. Solarpunkova interpretacija društvenog kolektivizma snažno se suprotstavlja individualnosti boemske kontrakulture; solarpunk prepoznaje individualnost kao sastavnu komponentu progresivizma i identificira sociokulturne razlike kao poticaj za promjenu, iako solarpunk obuhvata ove elemente unutar šire socioekološke skele na način koji je u suprotnosti s boemskom tvrdnjom da individualnost sama po sebi djeluje kao jedini poticaj za promjenu.[10]

Pozadina

[uredi | uredi kod]

Pojam solarpunk skovan je 2008. u blog postu pod naslovom "Od steampunka do solarpunka",[11] u kojem anonimni autor, nadahnut dizajnom MS Beluga Skysailsa (prvog broda na svijetu djelomično pokretanog kompjuterski kontroliranim zmajem), konceptualizira novi podžanr spekulativne fikcije sa steampunk fokusom na specifične tehnologije, ali vođen praktičnošću i modernom ekonomijom.[12] U sličnom tonu, 2009. godine, književni publicist Matt Staggs objavio je "GreenPunk manifest" na svom blogu opisujući svoju viziju tehnofilskog žanra usmjerenog na spoznatljive, "uradi sam" tehnologije i s naglaskom na pozitivne ekološke i društvene promjene.[13][14]

Nakon što je vizualna umjetnica Olivia Louise objavila konceptualnu umjetnost solarpunk estetike na Tumblr-u 2014. godine,[15] istraživač Adam Flynn doprinio je naučnofantastičnom forumu Project Hieroglyph s daljnjom definicijom tog žanra u nastajanju.[16][17] Na temelju Flynnovih bilješki i doprinosa na web stranici solarpunks.net, 2019. godine objavljen je Solarpunk manifest. U njemu se solarpunk opisuje kao "pokret u spekulativnoj fikciji, umjetnosti, modi i aktivizmu koji nastoji odgovoriti i utjeloviti pitanja 'kako izgleda održiva civilizacija i kako možemo doći do nje?'".[18] Godine 2024. solarpunk je ušao u Enciklopediju naučne fantastike. Ovdje James Machell ukazuje na Pjesme sa zvijezda Normana Spinrada kao prvi tekst podžanra i nastavlja suprotstavljati solarpunk s cyberpunkom, navodeći: "To je pobuna protiv pobune, rođena iz umora od distopije."[19]

Teme i filozofija

[uredi | uredi kod]

Obnovljiva energija

[uredi | uredi kod]

Iako solarpunk nema specifičnu političku ideju, on po defaultu prihvaća potrebu za kolektivnim pokretom dalje od zagađujućih oblika energije.[20] Prakticira prefigurativnu politiku, stvarajući prostore u kojima se principi pokreta mogu istražiti i demonstrirati provođenjem u stvarnom životu. Solarpunkeri prakticiraju pokret na različite načine, uključujući stvaranje i život u zajednicama (kao što su eko-sela), uzgoj vlastite hrane i DIY etiku rada s onim što je dostupno, uključujući promišljenu primjenu tehnologije.[21][22]

Odbijanje pesimizma

[uredi | uredi kod]
A Solarpunk illustration of a middle-aged woman in an orange jacket, holding a miner's helmet and a flyer. She's looking at a monument of a wind turbine engineer holding hand and helping a miner get out of a hole, a symbol of the respecialization of workers which took place in the community center below them. The building is clearly made of several different styles, a fancy solarpunk architecture covering two top floors above much simpler, glass two on the ground. The whole scene is bathed in warm light of dawn.
Solarpunk radovi često uključuju vizije pozitivnih društvenih promjena, poput gornje ilustracije centra za prespecijalizaciju bivših rudara koji su izgubili svoju profesiju dok je svijet napuštao fosilna goriva.[23]

Priče smještene u daleku budućnost ili u fantastične svjetove često prikazuju društvene neuspjehe prepoznatljive suvremenoj publici.[24] Ti neuspjesi mogu uključivati opresivne neravnoteže bogatstva ili moći, degradaciju prirodnog staništa ili procesa i utjecaje klimatskih promjena. Mogu biti prisutni dokazi nepravdi, poput socijalne isključenosti i ekološkog rasizma. Katastrofalne posljedice nisu nužno izbjegnute, ali solarpunk teži predstavljanju kontra-distopijske perspektive. Njihovi svjetovi nisu nužno utopijski, već solarpunk nastoji predstaviti alternativu pesimističnom, posljedičnom distopijskom ishodu.[25] Kako bi se to postiglo, često su prisutne teme etike „uradi sam“, druželjubivog očuvanja, samoodrživosti, društvene uključivosti i pozitivne psihologije. Ova perspektiva također više ugrađuje ideale punk ideologija, poput antikonzumerizma, egalitarizma i decentralizacije, nego cyberpunk koji obično uključuje protagoniste s punk uvjerenjima, ali u okruženjima koja se više koriste kao upozorenje na potencijalnu budućnost.[25][26]

Održiva tehnologija

[uredi | uredi kod]

Integracija tehnologija u društvo na način koji poboljšava društvenu, ekonomsku i ekološku održivost ključna je za solarpunk.[25] U oštroj je suprotnosti s cyberpunkom koji prikazuje visoko napredne tehnologije koje imaju mali utjecaj na ili na drugi način pogoršavaju društvene, ekonomske i ekološke probleme. Dok cyberpunk zamišlja čovječanstvo koje postaje otuđenije od svog prirodnog okoliša i podvrgnuto tehnologiji, solarpunk zamišlja okruženja u kojima tehnologija omogućuje čovječanstvu bolji suživot sa samim sobom i svojim okolišem.

Solarpunk je sličniji steampunku nego cyberpunku. I steampunk i solarpunk zamišljaju nove svjetove, ali s različitim primarnim izvorima energije; parnim strojevima i obnovljivom energijom.[27] Iako se steampunk više fokusira na povijest i koristi estetiku viktorijanskog doba, solarpunk više koristi secesijski stil i gleda u budućnost. Solarpunk također dijeli neke elemente s retrofuturizmom, afrofuturizmom, bionikom i umjetnošću i obrtom. Retrofuturistička reevaluacija tehnologije, njena želja za razumljivim mehanizmima i odbacivanje misteriozne tehnologije crnih kutija, a u korist odgovarajuće tehnologije,[28] nalaze se u solarpunk djelima. Kao i afrofuturistov protivljenje masovno-kulturnoj homogenosti, obračun s nepravdama i korištenje arhitekture i tehnologije za ispravljanje neravnoteže moći i problema u pristupačnosti.[25]

Etos "uradi sam"

[uredi | uredi kod]

Iako se solarpunk bavi tehnologijom, on također obuhvaća niskotehnološke načine održivog života poput vrtlarstva, permakulture, regenerativnog dizajna, biblioteka alata, prostora za izradu sadržaja, otvorenog koda, pozitivne psihologije, metakognicije i etike „uradi sam“. Njegove teme mogu odražavati filozofiju okoliša poput jarkozelenog environmentalizma i socijalne ekologije, kao i punk ideologije poput anarhizma, socijalizma, antikonzumerizma, antiautoritarizma, antikapitalizma, građanskih prava, zajedničk dobara i decentralizacije.[29][30]

Rasna i rodna ravnopravnost

[uredi | uredi kod]

Solarpunk često uključuje elemente rasne i rodne ravnopravnosti, crpeći ovu temu iz ranijih utopijskih djela.[31] Klasik Marge Piercy iz 1976. godine, Žena na rubu vremena, istraživao je porodične uloge i uveo zamjenicu 'per'. Knjiga Ursule K. Le Guin iz 1969. godine, Lijeva ruka tame, uključivala je fluidnost roda.[32] Njezina knjiga Obeštećeni ukinula je obveznu monogamiju.[31] Solarpunk roman Becky Chambers iz 2021. godine, Psalam za divlje građene, uključivao je glavnog lika koji nije binaran.

Umjetnički pokret i estetika

[uredi | uredi kod]
A rendering of a former oil platform at sea, repurposed as a greenhouse and powered by wind turbines
Prikaz bivše naftne platforme na moru, prenamijenjene u staklenik i pogonjene vjetroturbinama

Kao umjetnički pokret, solarpunk se pojavio 2010-ih kao reakcija na prevladavanje sumornih postapokaliptičnih i distopijskih medija, uz povećanu svijest o društvenim nepravdama, utjecajima klimatskih promjena i nerazrješivoj ekonomskoj nejednakosti. Kako su postapokalipse i distopije bile sveprisutne u medijima, solarpunk je postao atraktivna alternativa.[26] Solarpunk je optimističan, ali i realističan u suočavanju sa suvremenim problemima.[33]

Vizualni identitet solarpunka, kako ga izražavaju Olivia Louise i kasniji umjetnici, uspoređuje se sa secesijom s prikazima biljaka, korištenjem vijugavih linija poput trzajne rane i integracijom primijenjene umjetnosti u likovnu umjetnost. Prisutan je pokret ornamentalnih umjetnosti i obrta, utjecaj na secesiju,[34][35] a njegovi izgrađeni oblici odražavaju organsku arhitekturu Franka Lloyda Wrighta.[24] Estetika solarpunka obično koristi prirodne boje, jarko zelene i plave te aluzije na različita kulturna podrijetla. Primjeri ove estetike uključuju Bosco Verticale studija Boeri u Milanu, prikaz Wakande u filmu Black Panther studija Marvel i Auroe u filmu Tom Clancy's Ghost Recon Breakpoint, ekspanziju Green Cities studija Cities: Skylines i neke filmove studija Ghibli, posebno Castle in the Sky i Nausicaä iz doline vjetra.[36][37]

Za razliku od cyberpunka, koji se prikazuje kao mračna, sumorna estetika okružena umjetnim i dominantnim izgrađenim okruženjem koje odražava otuđenje i podređenost, solarpunk je svijetao, sa svjetlošću koja se često koristi kao motiv i u slikama za prenošenje osjećaja čistoće, obilja i jednakosti. Međutim, svjetlo se alternativno može koristiti kao simbol nečega što "podrazumijeva sve ispod sebe, [kao] simbol tiranije [i] nadzora".[12]

Fikcija

[uredi | uredi kod]

Književnost

[uredi | uredi kod]
Pogled iz zraka na futuristički, održivi Berlin - s puno solarne energije, drvećem i zelenilom, zračnim brodovima, ulicama za šetnju i čistom vodom

U književnosti, solarpunk je podžanr unutar znanstvene fantastike, iako može uključivati i elemente drugih vrsta spekulativne fikcije poput fantazije i utopijske fikcije. To je derivat cyberpunka, za razliku od cyberpunka zbog njegove specifične ekstrapolacije utjecaja tehnologije na društvo i napredak. Likovi cyberpunka obično su oni marginalizirani brzim tehnološkim promjenama ili su podvrgnuti tehnologiji, dok je arhetip solarpunka opisan kao "heroj-stvaratelj"[24] koji je svjedočio ekološkoj katastrofi ili neuspjesima centralne vlaste da se prilagodi krizama ili nepravdi, često u obrani prirode[38] i na načine koji omogućuju priči da ilustrira optimistične ishode.[36] Njegove fikcije ilustriraju izvedive svjetove koji ne ignoriraju mehaniku ili sastojke načina na koji su nastali.[35]

Prethodno objavljeni romani koji su se uklapali u ovaj novi žanr uključuju djela Ursule K. Le Guin - Always Coming Home (1985)[39] i The Dispossessed (1974), Ernesta Callenbacha - Ecotopia (1975), Kima Stanleya Robinsona - Pacific Edge (1990) i Starhawkin The Fifth Sacred Thing (1993), uglavnom zbog prikaza suvremenih svjetova koji prelaze na održivija društva.[25] Međutim, prvi eksplicitni unosi objavljeni u tom žanru bile su kratke priče u antologijama Solarpunk: Ecological and Fantastical Stories in a Sustainable World (2012) (što je bio treći dio izdavačeve trilogije zbirki kratkih priča kojoj su prethodili Vaporpunk i Dieselpunk),[40] Wings of Renewal: A Solarpunk Dragons Anthology (2015), Sunvault: Stories of Solarpunk and Eco-Speculation (2017) i Glass and Gardens (2018).[41] Autorica Becky Chambers je 2018. pristala je napisati dvije solarpunk novele za Tor Books i objavila je Psalam za divlje građene (2021) i Psalam za krunu-stidljive (2022).[42]

U članku za Slate iz 2019. godine, autor Lee Konstantinou izjavio je da autori solarpunka "...proglašavaju svoju predanost 'domišljatosti, generativnosti, neovisnosti i zajednici', dok se istovremeno protive "nihilističkim tendencijama cyberpunka i reakcionarnim tendencijama steampunka". Tvrdi da je solarpunk aspirativan, jer mu je cilj pružiti "prijedloge za vrstu naučne fantastike ili fantastike koju bismo trebali pisati".[43] Solarpunk može uključivati elemente svakodnevne naučne fantastike. U intervjuu za Solarpunk Futures s Ninom Munteanu o njenom solarpunk romanu Dnevnik u doba vode, Munteanu je rekla da je uključila elemente svakodnevne naučne fantastike kako bi priči dodala "surovi realizam svakodnevnice".[44]

Film

[uredi | uredi kod]

U studiji 44 najpopularnija američka naučnofantastična filma, utvrđeno je da je priroda ignorirana u vizijama budućnosti, prikazana u gradovima s monokulturnim travnjacima i ukrasnim vrtovima. Priroda u tim filmovima nikada nije prikazana na inovativan ili integriran način s budućom ljudskom civilizacijom. U najboljem slučaju, priroda je jednostavno prikazana kao pozadinski motiv. Ta studija je umjetnicima predložila da "surađuju kako bi zamislili kako integrirati prirodu i bioraznolikost u prikaze budućih gradova".[45]

Kritika

[uredi | uredi kod]

Neki, poput istraživača solarpunka Adama Flynna, brinu se da bi solarpunk mogao biti "ekomanipuliran" kroz estetiku koja daje privid održivosti bez rješavanja temeljnih uzroka stvarnih ekoloških problema.[46] Flynn primjećuje kako su prikazi poput "luksuznih stanova sa zelenim krovom koji podcjenjuju postojeće zajednice i koji bi mogli na kraju uzrokovati veću štetu okolišu" "lažni solarpunk urbanizam".[47]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Thompson, Claire (2022-04-04). „Do you believe in climate solutions? You just might be a solarpunk.” (en-us). Fix. Pristupljeno 2022-10-18. »For practical inspiration, solarpunk looks to permaculture and Indigenous agriculture, sustainable architecture like Earthships and Arcosanti, as well as the maker movement and DIY culture.« 
  2. ↑ „Earthships: The sustainable buildings made from trash” (en-US). Freethink. 10 January 2022. Pristupljeno 2022-10-18. 
  3. ↑ „Hopepunk and Solarpunk: On Climate Narratives That Go Beyond the Apocalypse”. 22 November 2019. 
  4. ↑ Reina-Rozo, Juan David (2021). „Art, Energy and Technology: the Solarpunk Movement” (en). International Journal of Engineering, Social Justice, and Peace 8 (1): 47–60. DOI:10.24908/ijesjp.v8i1.14292. ISSN 1927-9434. »Solarpunk is a movement in speculative fiction, art, fashion, and activism that seeks to answer and embody the question 'what does a sustainable civilization look like, and how can we get there?'« 
  5. ↑ Anderson-Nathe, Ben; Charles, Grant (2020). „The Radical Potential of the Imaginary”. Child & Youth Services 41 (2): 105–107. DOI:10.1080/0145935X.2020.1789297. ISSN 0145-935X. »Solarpunk might be easiest understood as a response to environmental degradation and social conflict that centers hope and possibility rather than futility and despair. It is a relatively new expression and has popped up across genres: in art, literature, and activism.« 
  6. ↑ Gillam, William Joseph (2023). „A Solarpunk Manifesto: Turning Imaginary into Reality”. Philosophies 8 (4): 73. DOI:10.3390/philosophies8040073. 
  7. ↑ 7,0 7,1 Johnson, Isaijah (May 2020). „"Solarpunk" & the Pedagogical Value of Utopia”. Journal of Sustainability Education 23. »"Solar" is itself a reference to solar energy, from photovoltaic cells to passive heating—clean, sustainable, renewable energies with minimal carbon footprint. In the darkness of climate anxiety, solarpunk is a beam of hope showing the way toward a livable future.« 
  8. ↑ Reina-Rozo, Juan David (2021-03-05). „Art, Energy and Technology: the Solarpunk Movement” (en). International Journal of Engineering, Social Justice, and Peace 8 (1): 47–60. DOI:10.24908/ijesjp.v8i1.14292. ISSN 1927-9434. »The 'punk' in Solarpunk is about rebellion, counterculture, post-capitalism, decolonialism and enthusiasm. It is about going in a different direction than the mainstream, which is increasingly going in a scary direction.« 
  9. ↑ Reina-Rozo, J. D. (2021). Art, Energy and Technology: the Solarpunk Movement. International Journal of Engineering, Social Justice, and Peace, 8(1), 47–60. https://doi.org/10.24908/ijesjp.v8i1.14292
  10. ↑ Wilson, Elizabeth. "Bohemian dress and the heroism of everyday life". Fashion Theory 2.3 (1998): 225-244.
  11. ↑ „From Steampunk to Solarpunk”. Republic of the Bees. April 30, 2008. 
  12. ↑ 12,0 12,1 Williams, Rhys (September 2019). „'This Shining Confluence of Magic and Technology': Solarpunk, Energy Imaginaries, and the Infrastructures of Solarity”. Open Library of Humanities 5 (1): 1–35. DOI:10.16995/olh.329. 
  13. ↑ Davis, Lauren (2009-08-19). „Could Greenpunk be the New Steampunk?” (en-us). Gizmodo. Arhivirano iz originala na datum 2021-07-04. 
  14. ↑ Hageman, Andrew (July 2012). „The Challenge of Imagining Ecological Futures: Paolo Bacigalupi's The Windup Girl”. Science Fiction Studies 39 (2): 301. DOI:10.5621/sciefictstud.39.2.0283. 
  15. ↑ Louise, Olivia (2014). „Land of Masks and Jewels - Here's a thing I've had around in my head for a...” (en). Land of Masks and Jewels. Arhivirano iz originala na datum 2014-11-23. 
  16. ↑ Flynn, Adam (2014-09-04). „Solarpunk: Notes toward a manifesto”. Project Hieroglyph. Arhivirano iz originala na datum 2015-06-28. 
  17. ↑ Jacobs, Suzanne (2015-11-10). „This sci-fi enthusiast wants to make "solarpunk" happen” (en-us). Grist. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-11. 
  18. ↑ „A Solarpunk Manifesto”. Regenerative Design. Arhivirano iz originala na datum 2019-10-12. Pristupljeno 2021-07-04. 
  19. ↑ Machell, James (2024-08-05). The Encyclopedia of Science Fiction. Reading: Ansible Editions. Pristupljeno 2024-08-17. 
  20. ↑ Hamilton, Jennifer (July 19, 2017). „Explainer: 'solarpunk', or how to be an optimistic radical”. The Conversation. 
  21. ↑ Peskoe-Yang, Lynne (23 November 2018). „What You Can Learn From the Solarpunk Movement”. Rewire. Pristupljeno 7 May 2019. 
  22. ↑ Stępień, Katarzyna. „"THE FUTURE'S [NOT OURS TO SEE"—VISIONS OF FORTHCOMING HUMANITY IN SOLARPUNK”]. CURRENTS. A Journal of Young English Philology Thought and Review. Pristupljeno 9 September 2022. 
  23. ↑ „The Community Center episode of the Solarpunk Prompts podcast”. Solarpunk Prompts podcast. 2 November 2022. Pristupljeno 23 August 2024. 
  24. ↑ 24,0 24,1 24,2 Hunting, Eric (September 30, 2021). „On Solarpunk”. Sci Phi Journal. 
  25. ↑ 25,0 25,1 25,2 25,3 25,4 Johnson, Isaijah (May 2020). „"Solarpunk" & the Pedagogical Value of Utopia”. Journal of Sustainability Education 23. 
  26. ↑ 26,0 26,1 Ism, Carin; Leyre, Julien (2020-09-06). „Solarpunk Is Growing a Gorgeous New World in the Cracks of the Old One” (en-US). Singularity Hub. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-06. Pristupljeno 2021-08-18. 
  27. ↑ Boffa, Adam (12 December 2018). „At the Very Least We Know the End of the World Will Have a Bright Side”. Longreads. Pristupljeno 7 May 2019. 
  28. ↑ Reina-Rozo, Juan David (2021-03-05). „Art, Energy and Technology: the Solarpunk Movement” (en). International Journal of Engineering, Social Justice, and Peace 8 (1): 47–60. DOI:10.24908/ijesjp.v8i1.14292. ISSN 1927-9434. 
  29. ↑ „Solarpunk: A decentralized society”. 12 July 2018. 
  30. ↑ „What is solarpunk? Inside an audaciously hopeful environmental movement that's thriving in the Bay Area” (en-US). The Mercury News. 2024-12-24. Pristupljeno 2024-12-28. 
  31. ↑ 31,0 31,1 „"Solarpunk" & the Pedagogical Value of Utopia” (en-US). Journal of Sustainability Education. 2020-05-01. Pristupljeno 2024-12-25. 
  32. ↑ „Solarpunk Imagines a Future Where Renewable Tech Meets Socio-Ecological Enlightenment”. Earth Island Journal. Pristupljeno 2024-12-25. 
  33. ↑ Strong Hansen, Kathryn (2021). „Optimistic Fiction as a Tool for Ethical Reflection in STEM”. Journal of Academic Ethics (19): 425–439. 
  34. ↑ Heer, Jeet (2015-11-10). „The New Utopians”. The New Republic. ISSN 0028-6583. Pristupljeno 2019-05-08. 
  35. ↑ 35,0 35,1 Wilk, Elivia. „Is Ornamenting Solar Panels a Crime?” (en). e-flux.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-11. Pristupljeno 2019-05-08. 
  36. ↑ 36,0 36,1 Ong, Alexis (April 28, 2021). „Enough cyberpunk—it's solarpunk's time to shine”. PC Gamer. 
  37. ↑ Praise, Zee (2021-01-13). „The definitive guide to solarpunk: fashion, movies , aesthetic & more” (en). Impose Magazine. Arhivirano iz originala na datum 2021-01-13. Pristupljeno 2021-07-04. 
  38. ↑ Levin, Annie (2024-03-25). „How Solarpunk Fiction Defies Dystopian Doomerism” (en). Current Affairs. ISSN 2471-2647. Pristupljeno 2024-12-28. 
  39. ↑ Wenstrom, Emily (March 2021). „An Introduction to The Solarpunk Genre”. Book Riot. 
  40. ↑ Cogbill-Seiders, Elisa (September 2018). „Solarpunk: Ecological and Fantastical Stories in a Sustainable World”. World Literature Today. 
  41. ↑ Cameron, Rob (October 30, 2019). „In Search of Afro-Solarpunk, Part 2: Social Justice is Survival Technology”. Tor.com. 
  42. ↑ „Introducing Monk & Robot, a New Series by Becky Chambers”. Tor.com. April 16, 2020. 
  43. ↑ Konstantinou, Lee (15 January 2019). „Something Is Broken in Our Science Fiction Why can't we move past cyberpunk?”. Slate. Pristupljeno 20 May 2022. 
  44. ↑ Norton-Kertson, Justine (host); Munteanu, Nina (22 November 2021). "Interview with Nina Munteanu" (podcast). Solarpunk Futures. Sezona 1. Epizoda 6. 6:45 minutes in. Android Press and Solarpunk Magazine. Retrieved 15 August 2024.
  45. ↑ Hedblom, Marcus; Prévot, Anne-Caroline; Grégoire, Axelle (2022-08-01). „Science fiction blockbuster movies – A problem or a path to urban greenery?” (en). Urban Forestry & Urban Greening 74: 127661. Bibcode 2022UFUG...7427661H. DOI:10.1016/j.ufug.2022.127661. ISSN 1618-8667. 
  46. ↑ Resilience (2022-12-20). „Solarpunk: Radical Hope” (en-US). resilience. Pristupljeno 2024-12-28. 
  47. ↑ „Solarpunk Is Not About Pretty Aesthetics. It's About the End of Capitalism” (en). Vice.com. 2 September 2021. Pristupljeno 2022-10-21. 

Dodatna literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]
Wikivrste imaju podatke o taksonu Solarpunk
Wikiteka ima izvorni tekst o temi: no
Potražite natuknicu solarpunk u Wikirječniku, slobodnom rječniku.
Wikiknjige imaju materijala o temi: no
Na Wikicitatu postoji zbirka citata o temi: no
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Solarpunk&oldid=42489665