Reljef
Ovo je glavno značenje pojma Reljef. Za druga značenja pogledajte Reljef (razdvojba). | Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. |
Reljef (starofr. relief) čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Proučava ga geomorfologija. Na zemljovidima se može označiti bojom, izohipsama, kotama.
Broj čimbenika poredanih od tektonike ploča do erozije i odlaganja, mogu stvarati i utjecati na reljef. Biološki čimbenici mogu isto utjecati na reljef poput biljaka koje imaju ulogu u razvoju sustava dina i slanih močvara te djelovanje koralja i algi na oblikovanje koraljnih grebena.
- bad
- barijera i barijerni otok
- delta
- draga
- estuarij
- fjord
- greben
- hrid
- klif
- koraljni greben
- laguna
- pličina (šelf) (razlikovati od plićaka)
- luk
- more
- obala
- ocean
- oceanski hrbat i oceanski jarak
- otok, otočić, otočni luk, otočje i atol
- plaža i povišena plaža
- poluotok
- prevlaka
- rias
- rt
- slana močvara
- spilja
- sustav dina
- tjesnac
- tombolo
- uvala, zaton i zaljev
- ždrijelo
Reljef koji nastaje erozijom i trošenjem obično se javlja na obalama ili rijekama te se mnogi pojavljuju iznad i ispod istih. Neki reljefni erozijski oblici koji se ne ubrajaju u gornje kategorije uključuju:
- klanac (kanjon)
- kuk
- spilju (pećinu)
- vapnenačku podlogu
Depozitni reljef oblikovan je odlaganjem (depozicijom) tereta ili sedimenta (obično obalnog ili riječnog).[nedostaje izvor] Eolski reljef oblikovan je vjetrom.