Kacho
| Kacho | ||
|---|---|---|
| Klasifikashon taksonomiko | ||
| Subespesie | ||
| Canis lupus familiaris Linnaeus, 1758 Kombinashon original Canis familiaris | ||
| Imágennan riba | ||
| Kacho riba | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] |
Kachó òf chocho (nòmber sientífiko: Canis lupus familiaris) ta un forma doméstiko di e wolf gris, un miembro di e famia Canidae di e orden di Carnivora. E nòmber ta wòrdu usá pa tur dos e tipo ku ta wòrdu usá; esun pa kompaño humano i esun lòs.
E kacho doméstiko a bira e bestia ku mas hopi ta tene pa traha, yag, antó kompanio den historia humano. E kachó mashá lihé a bira parti di mayoria kultura humano i tabata di hopi signifikashon pa e promé tribu di hende. Ta kere, por ehèmpel, ku e emigrashon over di e Estrecho di Bering no por tabata posibel sin e uso di kachó komo animal di karga pa lastra nan slee-nan. Kachó ta hunga hopi ròl pa hende, manera, jagmentu, ranchero. protekshon, yuda polis i militarnan, kompanio, i mas resien, asisti individualnan di hèndikèp. E versitilidat akí mas ku probablemente kada otro animal konosí, a duna e kachó nòmber "mihó amigu di homber" den e mundu west. Awendia tin apróksimadamente 400 mion kacho rònt mundu.
E palabra kachó ta derivá di e idioma portugues: cachorro.