Iftar
|
Iftar i njegove društveno-kulturološke tradicije | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Azerbejdžan,  Iran,  Turska,  Uzbekistan
| |
| Regija: | Azija |
| Godina upisa: | 2023. |
| ID: | 01984 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Iftar je muslimansko obilježavanje zalaska Sunca u mjesecu Ramazanu (devetom mjesecu po lunarnom kalendaru), nakon završetka svih vjerskih i ceremonijalnih obreda. Označava svakodnevni prestanak posta od zore do zalaska sunca. Ppočinje pozivom na molitvu (ezan) sa minareta džamije. Poslije večernje molitve slijede aktivnosti poput molitvenih obreda, muzike, pripovijedanja, igara, pripremanja i posluživanja tradicionalnih i lokalnih jela i vjenčanja. Ceremonije i rituale vezane za iftar upražnjavaju i ljudi koji ne poste obavezno tokom mjeseca Ramazana. Mnogi muslimani smatraju da je izuzetno pobožno i dobro djelo nahraniti siromašne i ponuditi im iftar, što se također smatra za sunet (običaj, način života, propis, normu, standard, odredbu).
Dnevni post se prekida datulama uronjenim u mlijeko ili gutljajem vode. Datule se preporučuje jer su visoka postotka jednostavnih šećera koje organizam brzo i lako upije, te mu daje brzi i snažni dotok energije i vraća prirodni nivo šećera u krvi nakon dugog dana posta. Daju energiju neophodnu za probavu, asimilaciju i apsorpciju, čime sprječavaju tromost koja se često osjeća nakon iftara. Za iftar se preporučuje nemasna juha, što manje mesa, dosta svježe salate, izbjegavati masno i prženo, koristiti svježe ili sušeno voće, piti dosta tekućine, barem litar i pol svake noći. Ne treba spavati poslije iftara.
Iftar je upisan na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Azerbejdžan, Irana, Turske i Uzbekistana.[1]
Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 18. zasjedanju koje je održano od 5. do 8. decembra 2023. god. u Kasaneu, Bocuana.[2]
