Idi na sadržaj

Elektronvolt

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Frekvencija fotona nasuprot energije čestice u elektronvoltima. Energija fotona varira sa frekvencijom fotona, što je vezano konstantom brzine svjetlosti. Ovi kontrasti sa masivnim česticama od kojih energija zavisi od svoje brzine i ostatka mase.[1][2][3]

Legenda
γ: Gama zrake MIR: srednje infracrveno HF: visoka frek.
HX: Jake X-zrake FIR: daleko infracrveno MF: srednja frek.
SX: Blage X-zrake Radiotalas LF: niska frek.
EUV: Ekstremne ultraljubičaste EHF= ekstremno visoka frek. VLF: veoma niska frek.
NUV: Blizu ultraljubičastog SHF= super visoka frek. VF/ULF: zvučna frek.
Vidljivo svjetlo UHF= ultra visoka frek. SLF: super niska frek.
NIR: Blizu infracrvenog VHF= veoma visoka frek. ELF: ekstremno niska frek.
Frek: Frekvencija

U fizicielektronvolt[4][5] (simbol eV; također se piše elektron volt) jeste jedinica energije jednaka približno 160 zeptodžula (simbol zJ) ili 1.6×1019 džula (simbol J). Po definiciji, to je količina energije dobijene (ili izgubljene) nabojem jednog elektrona koji se pomjera kroz električnu potencijalnu razliku jednog volta. Tako je 1 volt (1 džul po kulonu ili 1 J/°C) pomnožen elementarnim nabojem (e, ili 1.602176565(35)×1019 C). Otuda je, jedan elektronvolt jednak 1.602176565(35)×1019 J.[6] Historijski, elektronvolt je bio standardna jedinica mjere kroz svoju koristivost u elektrostatičkom akceleratoru čestica zbog čestica sa nabojem q koji ima energiju E = qV kroz prolazak kroz potencijal V; ako se q uzima u cjelobrojnim jedinicama elementarnog naboja i terminalni prednapon u voltima, dobija se energija u eV.

Elektronvolt nije SI jedinica, te je njegova definicija empirijska (za razliku od litra, svjetlosne godine i ostalih takvih ne-SI jedinica), tako da njegova vrijednost u SI jedinicama mora biti dobijena eksperimentalno.[7] Kao elementarni naboj na kojem je zasnovan, on nije nezavisnog kvantiteta nego je jednak 1 J/C2hα / μ0c0. To je opća jedinica energije u fizici, šire korištena u čvrstom stanju, atomskoj, nuklearnoj i fizici čestica. Često se koristi sa metričkim prefiksima milli-, kilo-, mega-, giga-, tera-, peta- ili exa- (meV, keV, MeV, GeV, TeV, PeV i EeV respektivno). Tako meV stoji za milielektronvolt.

U nekim starijim dokumentima, i u imenu Bevatron, simbol BeV se koristi, koji stoji za milijardu eV; to je ekvivalent za GeV.

Mjera Jedinica SI vrijednost jedinice
Energija eV 1.602176565(35)×1019 J
Masa eV/c2 1.782662×1036 kg
Momentum eV/c 5.344286×1028 kg⋅m/s
Temperatura eV/kB 11604.505(20) K
Vrijeme ħ/eV 6.582119×1016 s
Udaljenost ħc/eV 1.97327×107 m

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "What is Light?" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2013. Pristupljeno 22. 6. 2015.
  2. Elert, Glenn. "The Electromagnetic Spectrum, The Physics Hypertextbook". Hypertextbook.com. Pristupljeno 16. 10. 2010.
  3. "Definition of frequency bands on". Vlf.it. Pristupljeno 16. 10. 2010.
  4. IUPAC Gold Book, p. 75
  5. SI brochure Arhivirano 16. 7. 2012. na Wayback Machine[dead link], Sec. 4.1 Table 7
  6. "Fundamental Physical Constants from NIST".
  7. "Definitions of the SI units: Non-SI units".

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]