Idi na sadržaj

710.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 706. | 707. | 708. | 709. | 710. | 711. | 712. | 713. | 714. |  | ►►

Decenije:

| 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

710. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar710
DCCX
Ab Urbe condita1463
Asirski kalendar5460
Bengalski kalendar117
Berberski kalendar1660
Budistički kalendar1254
Burmanski kalendar72
Bizantijski kalendar6218–6219
Kineski kalendar己酉(Zemljani Pijetao)
3406 ili 3346
     do 
庚戌年 (Metalni Pas)
3407 ili 3347
Koptski kalendar426–427
Diskordijanski kalendar1876
Etiopijski kalendar702–703
Hebrejski kalendar4470–4471
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat766–767
 - Šaka Samvat632–633
 - Kali Juga3811–3812
Holocenski kalendar10710
Iranski kalendar88–89
Islamski kalendar91–92
Julijanski kalendar710
DCCX
Korejski kalendar3043
Minguo kalendar1202 prije Tajvana
民前1202年
Seleukidska era1021/1022 AG
Tajlandski solarni kalendar1252–1253

Godina 710. (DCCX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 710. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Bizantijsko istureno uporište Herson (Krim) diže pobunu (uz hazarsku pomoć) protiv cara Justinijana II. On šalje flotu pod patrikijem Stefanom, koja ponovo osvaja grad i uspostavlja bizantijsku kontrolu. Međutim, flotu na povratku pogađa oluja i gubi mnogo brodova, dok se Hersoniti, opet uz pomoć Hazara, ponovo bune.[1]
  • Bizantijski general Leo (budući car Leo III) uspije povratiti od Arapa Abhaziju (Kavkaz) u okvire Bizantijskog Carstva.[2]

Evropa i Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Roderik postaje kralj Vizigota, ali vizigotski plemići u Septimaniji dižu pobunu i proglašavaju sina prethodnog vladara, Akhilu, kraljem. Vizigotsko Kraljevstvo je podijeljeno na dva potkraljevstva, nakon prve muslimansku ekspediciju protiv južnog dijela Iberijskog poluostrva.[3]
  • Arapsku vojsku u Ceutu poziva njen guverner Julijan, koji je Roderikov protivnik. On ih ohrabruje da napadnu Iberijsko poluostrvo. Tarik ibn Zijad imenovan je za guvernera Tangera (Maroko) i osniva maurski garnizon od 1700 ljudi.
  • Lupus I, vojvoda od Gaskonje, ubijen je u pokušaju da zauzme Limoges (Francuska). Eudes (Odo) postaje vladar i Gaskonje i Akvitanije.
  • 27. oktobar: Početak muslimanskih invazija na Sardiniju.[4]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kraljevi Ine od Wessexa i Nothhelm od Sussexa bore se protiv kralja Gerainta od Dumnonije, koji pogine u bitci. Ineovo napredovanje donosi mu kontrolu nad onim što je danas Devon; on osniva tvrđavu u Tauntonu.[5]
  • Beorhtfrith se bori protiv Pikta između Haefea i Caerea (pretpostavlja se da se nalazi između rijeka Avon i Carron, koje se ulijevaju u Firth of Forth u Škotskoj).

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Salih I ibn Mansur osniva muslimansko kraljevstvo Nekor (Maroko). Preobraća lokalna berberska plemena u islam.
  • Turci su proširili svoju dominaciju nad Kirgizima, koji su živjeli na obalama Jeniseja (710-711)[6].
  • 5. april – Car Zhong Zong iz dinastije Tang naređuje svojim glavnim ministrima dvora, zetovima i visokorangiranim vojnim oficirima da se (tokom Festivala hladne hrane) uključe u svečanu igru ​​​​natezanja konopa, unutar palate Čang'an.
  • 3. juli – Zhong Zong je ubijen, navodno otrovan od strane carice Vei, koja ne uspijeva postaviti svoju kćer Li Guo'er za nasljednicu prijestolja. Princeza Taiping i njen nećak Li Longji izvode državni udar i vraćaju Rui Zonga na mjesto cara.
  • Period Asuka, drugi i posljednji dio perioda Jamato, završava, a počinje period Nara; Heijō-kjō (Nara) postaje glavni grad Japana.
  • U Indiji, početak vladavine pandskog kralja Kočadaijana Ranadhirana (završila se 740. godine). Osvaja Kongu i pobjeđuje Marate.[7]

710. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Završena je prva (drvena) džamija Al-Aksa.
  • 5. oktobar – Papa Konstantin odlazi u jednogodišnju posjetu Konstantinopolu. Bit će posljednji papa koji će posjetiti glavni grad u više od hiljadu godina.

Umjetnost

[uredi | uredi izvor]
  • Ranosrednjovjekovni kameni reljef madarskog konjanika uklesan je na Madarskoj visoravni istočno od Šumena u Bugarskoj (približan datum).
  • Fulrad, franački opat (umro 784.)
  • Hnabi, vojvoda Alemana (približan datum)
  • Leoba, anglosaksonska časna sestra (približan datum)
  • Lullus, nadbiskup Mainza (približan datum)
  • Walpurga, anglosaksonska misionarka (umro 779.)
  • 9. januar – Adrian Canterburyjski, opat i učenjak
  • 27. mart – Rupert, biskup Salzburga
  • 30. juni – Erentrude, franačka opatinja
  • 3. juli – Zhong Zong, car dinastije Tang (r. 656.)
  • 21. juli
    • Li Guo'er, princeza dinastije Tang
    • Šangguan Van'er, kineska pjesnikinja (r. 664.)
    • Carica Vei, carica dinastije Tang
  • 10. septembar – Li Čongfu, carski princ kineske dinastije Tang (r. oko 680.)
  • Al-Akhtal, arapski pjesnik
  • Arikesari Maravarman, kralj Pandskog carstva (Indija)
  • Bahram VII, sin Jazdegerda III
  • Congal Cennmagair, kralj Irske
  • Emebert, biskup Cambraija
  • Geraint, kralj Dumnonije (Engleska)
  • Giles, franački opat (približan datum)
  • Kakinomoto no Hitomaro, japanski pjesnik
  • Lupus I, vojvoda od Gaskonje
  • Wilfred, anglosaksonski biskup (ili 709.)
  • Wittiza, kralj Vizigota (približan datum)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Treadgold, Warren T. (1997). A History of the Byzantine State and Society. Stanford, CA: Stanford University Press. p. 341. ISBN 978-0-8047-2630-6.
  2. Venning, Timothy, ed. (2006). A Chronology of the Byzantine Empire. Palgrave Macmillan. p. 192. ISBN 978-1-4039-1774-4.
  3. David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 17). ISBN 978-184603-230-1
  4. Pietro Martini Storia delle invasioni degli Arabi e delle piraterie dei barbeschi in Sardegna. A. Timon, 1861
  5. Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, pp 42–43
  6. Louis Bazin Les systèmes chronologiques dans le monde turc ancien. Akadémiai Kiadó, 1991 (ISBN 978-2-222-04217-4)
  7. N. Jayapalan, History of India, Atlantic Publishers & Distri, 2001, 1140 p. (ISBN 978-81-7156-928-1, p. 175

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]