Idi na sadržaj

Centralna obavještajna agencija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa CIA)
Centralna obavještajna agencija
DržavaNezavisno (komponenta Obavještajne zajednice)
Osnivanje18. septembar 1947.
SjedišteGeorge Bush centar za obavještajne službe
Langley, Virginia, SAD
38°57′07″N 77°08′46″W / 38.95194°N 77.14611°W / 38.95194; -77.14611
Zaposleni21.575 (procjena)
Budžet$15 milijardi (od 2013)[1][2][3]
Šef agencijeJohn Ratcliffe, direktor
Veb-sajtwww.cia.gov

Centralna obavještajna agencija (engleski: Central Intelligence Agency), poznatija po akronimu CIA, jedna je od američkih obavještajnih službi. Njen zadatak nije samo špijunaža, nabavka i analiza informacija o inostranim vladama, udruženjima i osobama, već i izvođenje tajnih operacija širom svijeta.

Za razliku od Federalnog istražnog biroa (FBI), koji je domaća sigurnosna služba, CIA nema funkciju provođenja zakona i službeno je uglavnom usredotočena na prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu, sa samo ograničenom prikupljanjem obavještajnih podataka u zemlji.[4] CIA služi kao nacionalni menadžer za koordinaciju aktivnosti HUMINT-a širom američke obavještajne zajednice. Jedina je zakonski ovlaštena agencija za provođenje i nadgledanje tajnih radnji po nalogu predsjednika.[4][5][6][7] Stranopolitički utjecaj vrši kroz svoje taktičke podjele, poput Centra za posebne aktivnosti.[8] CIA je također imala ključnu ulogu u uspostavljanju obavještajnih službi u nekoliko savezničkih država SAD-a, poput njemačke BND. Također je pružila podršku mnogim stranim političkim grupama i vladama, uključujući planiranje, koordinaciju, obuku o mučenju, tehničku podršku, a bila je uključen i u nekoliko promjena režima, terorističkih napada i planiranih atentata na strane vođe.[1][9]

Od 2004. CIA se organiziuje pod direktorom Nacionalne obavještajne službe (DNI). Uprkos prenošenju nekih svojih ovlasti na DNI, CIA je porasla u veličini kao odgovor na napade 11. septembra. Godine 2013, The Washington Post izvijestio je da je u fiskalnoj 2010. CIA imala najveći budžet od svih IC agencija, premašujući prethodne procjene.[1][10]

CIA je sve više proširila svoju ulogu, uključujući tajne paravojne operacije.[1] Jedan od njenih najvećih odjela, Informativni operativni centar (IOC), službeno je preusmjerio fokus s protuterorizma na ofanzivnije cyber-operacije.[11]

Agencija je bila predmet mnogih kontroverzi, uključujući kršenje ljudskih prava, prisluškivanje i propagandu u zemlji, te navode o trgovini drogom. Također se pojavila u beletrističkim djelima, uključujući knjige, filmove i videoigre.

Direktor CIA-e George Tenet je svedočio pred jednim američkim kongresnim komitetom da je bombardiranje ambasade NR Kine u Beogradu bilo jedino bombardiranje tokom NATO-ovog bombardiranja SR Jugoslavije, koje je organizovala i rukovodila njegova agencija,[12] kao i da je CIA identifikovala pogrešne koordinate za jugoslavenski vojni cilj u istoj ulici.[13] Mediji su objavili da je CIA tokom 2021. evakuisala svog obavještajnog agenta koji je služio u Srbiji nakon što se sumnjalo da je žrtva neuroloških napada poznatih kao Havanski sindrom.[14]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 Gellman, Barton; Miller, Greg (29. 8. 2013). "U.S. spy network's successes, failures and objectives detailed in 'black budget' summary". The Washington Post. Arhivirano s originala, 1. 9. 2013. Pristupljeno 29. 8. 2013.
  2. Kopel, Dave (28. 7. 1997). "CIA Budget: An Unnecessary Secret". Cato Institute. Arhivirano s originala, 14. 2. 2021. Pristupljeno 15. 4. 2007.
  3. "Cloak Over the CIA Budget". The Washington Post. 29. 11. 1999. Arhivirano s originala, 16. 9. 2018. Pristupljeno 4. 7. 2008 preko Federation of American Scientists.
  4. 1 2 Aftergood, Steven (6. 10. 2011). "Secrecy News: Reducing Overclassification Through Accountability". Federation of American Scientists. Arhivirano s originala, 9. 10. 2011. Pristupljeno 3. 2. 2012.
  5. Woodward, Bob (18. 11. 2001). "Secret CIA Units Playing Central Combat Role". The Washington Post. Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 26. 2. 2012.
  6. "World Leaders – Paraguay". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 28. 5. 2010. Pristupljeno 14. 4. 2011.
  7. Eimer, Charlotte (28. 9. 2005). "Spotlight on US troops in Paraguay". BBC News. Arhivirano s originala, 19. 10. 2017. Pristupljeno 18. 4. 2011.
  8. Phillips, Tom (23. 10. 2006). "Paraguay in a spin about Bush's alleged 100,000 acre hideaway". The Guardian. London. Arhivirano s originala, 24. 6. 2013. Pristupljeno 18. 4. 2011.
  9. Greg Grandin (2011). The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War Arhivirano 29. 7. 2019. na Wayback Machine. University of Chicago Press. p. 75 Arhivirano 9. 6. 2024. na Wayback Machine. ISBN 9780226306902.
  10. Commission on the Roles and Capabilities of the United States Intelligence Community (1. 3. 1996). "Preparing for the 21st Century: An Appraisal of U.S. Intelligence. Chapter 13 – The Cost of Intelligence". Arhivirano s originala, 12. 12. 2018. Pristupljeno 5. 2. 2021.
  11. Gellman, Barton; Nakashima, Ellen (3. 9. 2013). "U.S. spy agencies mounted 231 offensive cyber-operations in 2011, documents show". The Washington Post. Arhivirano s originala, 6. 1. 2018. Pristupljeno 5. 2. 2021.
  12. Schmitt, Eric (23. 7. 1999). "In a Fatal Error, C.I.A. Picked a Bombing Target Only Once: The Chinese Embassy". New York Times. Arhivirano s originala, 3. 1. 2018. Pristupljeno 22. 10. 2009.
  13. Tenet, George (22. 7. 1999). "DCI Statement on the Belgrade Chinese Embassy Bombing House Permanent Select Committee on Intelligence Open Hearing". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 13. 6. 2007. Pristupljeno 4. 10. 2006.
  14. Strobel, Warren P. (28. 9. 2021). "Havana Syndrome Attacks Widen With CIA Officer's Evacuation From Serbia". The Wall Street Journal (jezik: engleski). ISSN 0099-9660. Arhivirano s originala, 9. 8. 2022. Pristupljeno 28. 9. 2021.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]